Ljudi se koriste socijalnom usporedbom kada ne postoje objektivni standardi kojima bi se izmjerile njihove sposobnosti i kada osjećaju nesigurnost u pogledu toga kakvi su u nekom području. Stručnjaci vjeruju da putem socijalne usporedbe ljudi uspostavljaju referentne vrijednosti pomoću kojih sami rade točne procjene vlastitih i tuđih ponašanja.
Stoga smo već od najranije dobi skloni promatranju i analiziranju ponašanja ljudi koji nas okružuju. Primjerice, studentica glazbene umjetnosti može svoje talente uspoređivati s najboljim studentom na godini kako bi uočila u kojem su odnosu njezine sposobnosti sa sposobnostima i talentima njezinih vršnjaka. Možda će je to natjerati na veći trud i rad kako bi poboljšala svoje sposobnosti. Međutim, treba biti oprezan i znati napraviti točnu procjenu kako ne bi došlo do podcjenjivanja i osjećaja bezvrijednosti.
Kako dolazi do socijalne usporedbe?
Proces socijalne usporedbe uključuje ljude koji spoznaju sebe procjenjujući vlastite stavove, sposobnosti i uvjerenja i uspoređujući ih s drugima. U većini slučajeva se pokušavamo usporediti s onima koji su nam slični po godinama, interesima i obrascima ponašanja.
Prema tome, postoje dvije vrste socijalne usporedbe:
- uzlazna socijalna usporedba ili uspoređivanje s onima koji su bolji od nas – često je riječ o želji za poboljšanjem naše trenutne razine sposobnosti, a promatranje i uspoređivanje s boljima nam pokazuje načine na koje možemo postići slične rezultate, odnosno čemu možemo težiti,
- silazna socijalna usporedba ili uspoređivanje s onima koji su lošiji od nas – najčešće u situacijama u kojima se želimo osjećati bolje po pitanju vlastitih sposobnosti jer, iako nismo u nečem izvrsni, ipak smo bolji od nekog drugoga, a to činimo kako bismo nahranili svoj ego, odnosno kako bismo mislili bolje o sebi.
Također se možemo uspoređivati sa samim sobom kakvi smo bili prije. Na neki način se i ovdje koristimo silaznom usporedbom, jer je otkriveno da se ljudi češće osjećaju bolje kada se usporede sa svojim „prošlim ja“.
Zašto biste se trebali prestati uspoređivati s drugima?
Problemi se javljaju kada uspoređivanje s drugima izaziva osjećaj bezvrijednosti i manjka samopoštovanja. Dok se uspoređujete s drugima, razmislite o tome s kime se uspoređujete zato što to može utjecati na negativne osjećaje koji se javljaju. Ljudi nisu uvijek baš onakvi kakvima se čine na prvi pogled.
Prema socijalnoj psihologiji, kada želimo da ljudi imaju točno određen dojam o nama, svjesno ili nesvjesno pažljivo osmišljenom samoprezentacijom stvaramo određeni dojam koji odgovara našim ciljevima ili potrebama u socijalnoj interakciji. Na taj način upravljamo dojmovima drugih ljudi, a samopredstavljanjem kao temeljnim aspektom naše socijalne egzistencije pokazujemo kakvi mi jesmo ili kakvi bismo željeli da drugi vjeruju da jesmo putem svojih riječi, neverbalnog ponašanja i postupaka.
Ukratko, stvaran život možemo usporediti s pozorištem koji se sastoji od pozornice i područja iza kulisa. Osjećamo se neugodno kada ljudi uđu naše područje iza kulisa jer smo nespremni za predstavljanje i pokazivanjem pravog „ja“. To onda znači da svatko od nas izlazi u svijet s određenim maskama, kao i glumci koji izlaze na pozornicu tek nakon što se našminkaju i pripreme za svoju ulogu.
Kako se prestati uspoređivati s drugima?
S obzirom na to da imamo prirodni nagon da se uspoređujemo sa svima oko sebe, istovremeno donosimo i zaključke o tome koliko su te usporedbe prikladne, shvatajući da nam nisu sve jednako informativne. Uglavnom smatramo prikladnim uspoređivati se s osobama koja imaju neka slična iskustva s nama, a to koristimo kada želimo točnu procjenu svojih sposobnosti.
Međutim, ako imate problem s čestim negativnim osjećajima koji se javljaju zbog uspoređivanja s drugima (npr. razočaranje, tuga, zavist itd.), najbolji protuotrov tome je zahvalnost. Kada ljudi počnu uočavati što drugi imaju, a oni nemaju, vrlo vjerojatno uopće nisu razmislili za koliko toga bi trebali biti zahvalni.
Zanemarivanjem vlastitih vrijednosti i vrlina ljudi brzo zaborave koliko su sretni s onim što već imaju te koliko puno toga još mogu postići ako vjeruju u sebe.
Stoga, prije brzopletog uspoređivanja s drugom osobom, prvo razmislite za što biste trebali zahvaliti. Nakon toga pokušajte pronaći jednu stvar koju možete napraviti bolje u odnosu na jučer ili zadnji put. Trudite se uvijek biti bolja verzija sebe, a to znači da ne trebate čekati sutra ili idući mjesec već krenuti danas. Ono jučer je prošlo, sutra nije zagarantovano, a danas je jedino vrijeme koje sigurno imate.
