Koža dojenčeta je vrlo tanka i propusna a zbog relativno velike površine potencijalno štetne tvari imaju izražen utjecaj na dječji organizam. ‘ Kako i kada kupati dijete? ‘, ‘ Što je pelenski osip? ‘ Da li korisiti pelene, jednokratne ili višekratne? ‘ , ‘Bezpelenaštvo?’ – neka su od pitanja koja postavljaju roditelji danas.
„Što manje – to bolje!“
Do sada su roditelji osjećali potrebu pružiti što više njege koristeći različite preparate jer ideal je čista i mirišljava beba. Obzirom na vulnerabilnost i nezrelost kože kod dojenčeta, ona je potencijalno ugrožena uslijed korištenja velike količine raznih sredstava za higijenu i njegu. Moguća je povezanost sa povećanjem učestalosti ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Naime kozmetika za dojenčad nerijetko sadrži brojne kemijske spojeve koji mogu biti potencijalno škodljivi.
Treba imati na umu da je dječja koža vrlo tanka i dvostruko propusnija za vodu i kemijske spojeve koji se nanesu na kožu. Osim toga relativna površina kože (omjer apsolutne površine kože u odnosu na tjelesnu masu) kod dojenčad je 5-7 puta veća negoli u odrasle osobe, stoga potencijalno škodljivi spojevi imaju značajno izraženiji utjecaj na organizam. Stoga se preporučuje koristiti samo vodu u higijeni tijela novorođenčeta, a ako se koristi kozmetika ona treba biti bez potencijalno škodljivih spojeva kao što su konzervansi, bojila i mirisi.
Kod prijevremeno rođenih još je značajnije ne koristiti kemijska sredstva za njegu, barem do termina kada su se trebali roditi.
Kupanje u kadici
Sa kupanjem u kadici se može započeti kada zaraste pupčana ranica. Preporučamo upotrebu većih kadica ravnog dna jer pruža više slobode i užitka “plivanja”. Sve što je potrebno za njegu djeteta treba biti nadohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim. Temperatura prostorije oko 24 stepena Celzijusa a temperatura vode 37 stepeni Celzijusa.
Većina dojenčadi tijekom prve godine ne treba šamponiranje kose. Ako je potrebno zbog puno kose, treba koristiti blage šampone koji ne smiju sadržavati sintetske mirise, boje niti visoko alergene i iritirajuće konzervanse. Generalno, šamponi za kupanje nisu potrebni tijekom prve godine života, teže se uklanjaju (ispiru) sa kože i potrebno je tuširanje. Sapun za njegu dojenčeča (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kiseo (pH oko 5,5) što je naznačeno na ambalaži proizvoda). Sindeti (synthetic detergents) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu s hroničnim ekcemom.
Pjenušave kupke se u najranijoj dobi ne preporučaju. Naime, većina ovih kupki sadrži deterdžente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože i uklanjaju zaštitni kiseli sloj sa kože. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sustava dojenčadi. Zimi je koža sklonija jačem isušivanju tako da se u periodu većih hladnoća preporuča rjeđe kupanje dojenčadi.
Maslinovo ulje se ne preporučuje kao sredstvo za njegu kože dojenčeta. Naime oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju odumrle stanice površnog sloja kože. Ako je potrebno, radije koristite bademovo ulje iz organskog uzgoja.
Pelenski osip
Uobičajeni je oblik upale kože (dermatitisa). Kod dojenčeta je to najčešće u dobi od 8-10 mjeseci. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom (mlječac – gljivična infekcija usne šupljine koju obilježavaju bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), kod dojenčeta koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja nadohrane. Također mu pogoduju uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, rjeđe mijenjanje pelena i uporaba plastičnih gaćica. Ponekad pelenski osip nastaje kao posljedica proljeva. Stolice budu tekuće i razlijevaju se po cijeloj površini kože koju prekriva pelena. Kako su crijeva podražena upalom (najčešće virusna infekcija), kiseli sadržaj iz želuca vrlo brzo prođe kroz probavnu cijev i stolice ostaju kisele.
Stoga je korisno u što kraćem roku nakon pražnjenja crijeva isprati umazano područje mlazom mlačne vode, posušiti tapkanjem suhim ručnikom i ostaviti neko vrijeme bez pelene kako bi se koža zračila. Potom se može nanijeti deblji sloj neutralne kreme koji će priječiti kontakt naredne stolice sa iritiranom kožom. Što zbog oštećenja kože, što zbog stresom uzrokovanog pada imunosti, relativno su česte infekcije zahvaćenih područja gljivicama i bakterijama. U tom slučaju treba zatražiti liječničku pomoć. Kod proljeva (ali i inače), uporaba vlažnih maramica se ne preporuča, tek iznimno ako u tom trenutku nema mogućnosti pranja vodom.
Pelene, jednokratne ili višekratne?
I jedne i druge imaju prednosti i nedostataka, kako sa aspekta zdravlja kože tako i s ekonomskog i ekološkog. Činjenica je da otkako se većinom koriste jednokratne pelene rijetko susrećemo teške oblike pelenskog dermatitisa u kojem je cijelo područje pelena bolno i nalikuje na opeklinu. Stoga je, naročito u slučaju proljeva, preporučljivo korištenje jednokratnih pelena. Uobičajeno, treba dobro oprati ruke prije i nakon njege!
