+100%-
IKRE Magazin
  • Poštujte svoje vrijeme.
  • Umjetnost/Kultura
    • Književnost
    • Muzika
    • Pozorište
    • Film
    • Likovna umjetnost
    • Arhitektura
    • Dizajn
    • Fotografija
    • Moda
  • Nauka/Tehnologija
  • Društvo
    • Psihologija
    • Porodica
    • Ljepota i zdravlje
    • Gastro
  • Biznis
  • Intervju/Reportaža
    • Kolumne
  • BiH
    • Iz svijeta
  • PROMO
No Result
View All Result
  • Poštujte svoje vrijeme.
  • Umjetnost/Kultura
    • Književnost
    • Muzika
    • Pozorište
    • Film
    • Likovna umjetnost
    • Arhitektura
    • Dizajn
    • Fotografija
    • Moda
  • Nauka/Tehnologija
  • Društvo
    • Psihologija
    • Porodica
    • Ljepota i zdravlje
    • Gastro
  • Biznis
  • Intervju/Reportaža
    • Kolumne
  • BiH
    • Iz svijeta
  • PROMO
No Result
View All Result
IKRE Magazin
No Result
View All Result
Naslovna Društvo Ljepota i zdravlje

Kompulsivno prejedanje ili “BINGE EATING”

Kompulsivno prejedanje ili „binge eating“ jedan je od „težih“, potencijalno životno ugrožavajućih poremećaja ishrane.

Kompulsivno prejedanje ili “BINGE EATING”

Eating fatty food and unhealthy diet health concept with a group of greasy fast food in the shape of a human head symbol of dangerous nutrition lifestyle and icon of addiction to risky snacks in a 3D illustration style.

Ovaj poremećaj karakterišu serije prejedanja u kojima osoba unosi velike količine hrane, obično u kratkom vremenskom roku što vodi do granice koja ide sve do fizičkog osjećaja neprijatnosti.

Nakon unošenja hrane u organizam, osoba će najčešće iskusiti osjećanja krivnje i stida, ali za razliku od ponašanja vezanog za bulimiju, neće pribjegavati metodama pročišćavanja organizma.

Dijagnostički kriteriji za kompulsivno prejedanje su:

  • Ponavljanje epizoda prejedanja: unošenje količine hrane koja je značajno veća odgovarajućih u nekom vremenskom periodu, na primjer unošenje hrane u roku od sat vremena koju prosječna osoba ne pojede za čitav jedan dan, također kriterij je i osjećaj gubitka kontrole tokom jela, osjećaj gdje se osoba ne može zaustaviti niti odrediti koliko hrane će pojesti;
  • Povezanost sa tri ili više karakteristika poput: unošenje hrane je veoma brzo, hranjenje teče sve do osjećaja neprijatnosti, nadutosti, prepunjenosti, iako osoba ne unosi glad – unošenje hrane je opet u velikim količinama, skrivanje od drugih tokom hranjenja, osjećanje odvratnosti prema samom sebi, osjećaj depresivnosti i velikog stepena krivice;

Ponavljanje prejedanja, u prosjeku najmanje jednom sedmično – u periodu od 3 mjeseca;

Jedan dan osobe koja ima poremećaj ishrane koji se naziva kompulsivno prejedanje:

Kao što je iznad već navedeno, osoba se tokom serije prejedanja osjeća krivom i osjeća veliku neprijatnost dok jede u prisustvu drugih. Ne znajući da se radi o poremećaju ishrane, okolina ima običaj nerijetko zapitkivati, zbijati šale i smijati se što osobu sa problemom čini još ranjivijom i čini da se osjeća postiđeno. Iskustva ove vrste dovode do toga da osoba sa problemom postaje još povučenija, te da svoje naredne epizode prejedanja planira u „izolaciji“, kako ponovo ne bi bila predmet ismijavanja drugih. Upravo ove stavke pogoršavaju problem kompulsivnog prejedanja, jer osoba nakon toga postaje izolovana od prijatelja i svakodnevnih aktivnosti. Zbog naglih promjena tejelsne težine, osoba postaje dodatno opterećena i organizam svjesno izlaše nezdravim dijetama, bez kontrole stručnjaka. Sve navedene karakteristike vode ka razvoju niske i pogrešne slike o sebi, niskom samopouzdanju što stvara još bolji teren za narušavanje mentalnog zdravlja ovakve osobe, te samim tim sve više tone u problem.

Posljedice po zdravlje

Posljedice po zdravlje mogu biti krakoročne i dugoročne, što zavisi od dužine trajanja problema. Kratkoročne posljedice podrazumijevaju simptome poput bolova i otok na zglobovima, povišenost krvnog pritiska, problemi sa organima za varenje, opstipaciju, dijareju, hipoglikemiju. Psihičke posljedice kod ovog problema su neizostavne i neke od njih podrazumijevaju: glavobolje – koje su sve češće, depresiju, nesanicu, nagle i česte promjene raspoloženja, težnja za socijalnom izolacijom. Dugoročne posljedice su kombinacije navedenih posljedica, kao i one nove koje su nastale usljed nezdrave ishrane i prekomjerne tjelesne težine.

Kako pomoći nekome ko pati od kompulsivnog prejedanja?

Ako prepoznate da u vašem okruženju neko pokazuje simptome ovog problema, možete mu pomoći na sljedeće načine:

  • Ohrabrivanjem! Ohrabrite osobu da potraži stručnu pomoć, jer što duže problem traje, teže ga je riješiti. Upućivanje na nutricionistu i psihoterapeuta, može pomoći osobi da osvijesti svoj problem i preuzme kontrolu nad svojim životom.
  • Pozitivnim stavom! Razumljiviji termin za ovu stavku bio bi „neosuđujuči stav“, koji podrazumijeva da morate prihvatiti da se uistinu radi o problemu, te da ukoliko je osoba potražila pomoć, a zatim ponovila epizodu prejedanja, ne smijete je osuđivati. Jedan neuspjeh ne znači da treba odustajati.
  • Podrškom! Vrijeđanje i ružne riječi nisu nikoga navele na put pozitivne i trajne zdrave promjene. Osobe koje imaju problem već se dovoljno loše osjećaju same sa sobom, bilo koga vrsta omalovažavanja i zbijanja šale će samo povećati problem.
  • Izlažaenjem iz uloge policajca! Pretjerana kontrola, kako količine hrane, tako i tjelesne težine i uopšte navika osobe sa problem, samo stavlja akcenat na problem, na to da je sam problem mnogo veći od te osobe te da ona sama nije u stanju da se s njim izbori.
  • Ne obavljanjem tuđeg zadatka! Ako se trudite da tuđi red ispunite vi sami umjesto osobe sa problemom, tačnije ako je psihoterapijski proces već započet i ako je režim ishrane propisan od strane stručnjaka i ako se isti poštuje, ne preuzimajte ulogu dodatnog terapueuta već osobu sa problemom maksimalno podržite u procesu, pružite joj ljubav, razumijevanje i podršku, jer sama činjenica da je osoba potražila pomoću je već jedan učinjen korak naprijed.
PodijeliTweetPodijeli

Povezani Članci

dr. Seid Mehić: Početna tačka svakog uspjeha je želja
BiH

dr. Seid Mehić: Početna tačka svakog uspjeha je želja

Amela Ivković O’Reilly: Mentalna higijena je osnova zdravlja
BiH

Amela Ivković O’Reilly: Mentalna higijena je osnova zdravlja

Zbog čega tako lako odbacujemo svoje odluke?
Psihologija

Zbog čega tako lako odbacujemo svoje odluke?

Sljedeći članak
Genijalni umovi: James Watt

Genijalni umovi: James Watt

Utjecaj društvenih mreža na mlade osobe

Utjecaj društvenih mreža na mlade osobe

Matematika – kraljica svih nauka

Matematika - kraljica svih nauka

Preporučujemo

Kako su roditelji u prahistoriji hranili svoje bebe?

Kako su roditelji u prahistoriji hranili svoje bebe?

Vaša koža je ogledalo općeg stanja cijelog organizma

Vaša koža je ogledalo općeg stanja cijelog organizma

Theca prirodna kozmetika – bh. brend preparativne aromakozmetike kojeg, prije svega, odlikuju odlični rezultati

Theca prirodna kozmetika – bh. brend preparativne aromakozmetike kojeg, prije svega, odlikuju odlični rezultati

Marta Minujín: Uvijek drugačije i unikatno

Marta Minujín: Uvijek drugačije i unikatno

Kategorije

  • Arhitektura
  • BiH
  • Biznis
  • Dizajn
  • Društvo
  • Film
  • Fotografija
  • Gastro
  • Historija
  • Intervjui/Reportaže
  • Iz svijeta
  • Književnost
  • Kolumne
  • Likovna umjetnost
  • Ljepota i zdravlje
  • Moda
  • Muzika
  • Nauka/Tehnologija
  • Porodica
  • Pozorište
  • PROMO
  • Psihologija
  • Umjetnost/Kultura
IKRE Magazin

IKRE Magazin je nova online medijska platforma koja za cilj ima povezivanje i uspostavljanje saradnje između individua čije prakse doprinose razvoju bosanskohercegovačkog društva.

Dizajn magazina prilagođen je slabovidnim osobama.

Kontakt: ikremagazin.ba@gmail.com

© IKRE Magazin - Sva prava zadržana!
Development by Agencija STUDIO387 - Sarajevo.

No Result
View All Result
  • Početna
  • Intervjui/Reportaže
  • Umjetnost/Kultura
  • Nauka/Tehnologija
  • Biznis
  • Ljepota i Zdravlje
  • Psihologija
  • Gastro
  • BiH
  • Iz svijeta

© 2019 Ikre Online magazin.