Kreativnost, kao jedna od najsloženijih kognitivnih funkcija, ne može se jednoznačno definirati niti potpuno istražiti. Stručnjaci je proučavaju kao vještinu, odnosno ljudsku kvalitetu koja je povezana s individualnim sposobnostima pojedinca, a kojoj je glavno obilježje proizvodnja nečeg novog, originalnog i potencijalnog korisnog većem broju ljudi.
Kreativnost kao vještina
Mnogi ljudi smatraju da imaju vrlo ograničene kreativne sposobnosti. Kreativnost se može opisati kao inovativno razmišljanje koje se očituje kroz stvaranje novih ideja ili novih veza između postojećih ideja kako bi se stvorilo nešto novo. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je kreativnost vještina koja se može poticati i s vremenom unaprijediti. Da bi se to dogodilo, moraju se poduzeti određeni pothvati koji su mnogima prevelik zalogaj.
Kreativnost zahtijeva promjenu svoje uobičajene rutine, izlazak iz zone komfora i obraćanje pažnje na sadašnji trenutak. Ljudi često zaboravljaju da nakon što nauče neke nove informacije, mozgu trebaju dopustiti vrijeme odmora i distrakcije od toga sadržaja kako bi sam mogao stvoriti nove veze među njima i smisliti nešto novo.
Kreativnost je povezana i s osobinama ličnosti pojedinca, njegovim načinom razmišljanja te strategijama samoregulacije. No, s vremenom se razvija, ali to iziskuje napor i konkretne korake u praksi. Veliki violončelist Pablo Casals nastavio je intenzivno vježbati sviranje svojega instrumenta i u svojim 80. godinama, a kada su ga u jednom intervjuu pitali zašto, rekao je da vjeruje da mu ide sve bolje. Iako se to može protumačiti kao šala, ima puno istine.
U nastavku članka vam donosimo savjete pomoću kojih možete razviti svoju kreativnost u različitim područjima života.
Kako razviti kreativnost?
Ne biste vjerovali, ali kreativnost je nešto što se na nekoliko univerzalnih načina može potaknuti i kod djece i kod odraslih. Kako?
1. Igra – postavite probleme i pronađite rješenje
Studije koje su pokušavale pronaći koliko je kreativnost prisutna u dječjoj dobi i kako se može definirati, otkrile su da je mašta u dječjoj igri povezana s njihovim kreativnim razmišljanjem ne samo u toj dobi, već predviđa kreativno razmišljanje i za desetak godina unaprijed. Ne možete se vratiti u djetinjstvo i „popraviti“ maštu, ali možete pomoći svojoj djeci ili učenicama u nastavi pružanjem više mogućnosti za nestrukturiranu igru koja pušta maštu na volju.
Odrasli se također mogu igrati i to čine u svojem poslu. Stručnjaci smatraju da proces pronalaženja problema čini najvažniji aspekt kreativnosti. Naime, smatra se da kreativnost dolazi iz nedovoljno strukturiranih otvorenih problema kojima se može pristupiti na mnoštvo načina. Istraživanje svih mogućih načina može se činiti gubitkom vremena u našoj kulturi opsjednutoj produktivnošću koja želi obuzeti svaki trenutak našega dana, ali ako želite biti kreativni, omogućite sebi vrijeme za igru s mogućnostima.
2. Mijenjajte perspektive iz kojih gledate na stvari oko sebe
Psiholozi razvijaju testove kreativnog razmišljanja već više od 70 godina. Takvi testovi uglavnom traže od ljudi da razmisle o što većem broju odgovora na neko otvoreno pitanje, kao što je primjerice upotreba limenke ili što bi se dogodilo kada bi ljudi postali nevidljivi kada to požele. Kada se ispitanicima objasni uputa za rješavanje, odnosno da je potrebno pronaći što više kreativnih odgovora, ljudi imaju tendenciju tražiti i dati što više kreativnih odgovora. To je moguće i u svakodnevici.
Kada se nađete u nekom životnom problemu, pokušajte mu kreativno pristupiti i promijenit ćete perspektivu gledanja na sami problem. Da biste bili kreativniji, izazovite sami sebe da budete kreativniji. Postoji još jedan način, a to je da zamislite da ste netko drugi ili da zamislite da se nalazite u nekom drugom vremenu.
Jedno znanstveno istraživanje baziralo se na tome da grupa učenika opiše što bi radili kada bi škola bila otkazana jedan dan, a druga grupa učenika se morala predstaviti u istoj situaciji, ali kao sedmogodišnjaci. Nakon zauzimanja svojih perspektiva, sudionici su bili originalniji na testu kreativnog razmišljanja, a ta je perspektiva posebno pomogla onima koji su bili više introvertirani i manje spontani u svakodnevnom životu.
Zbog toga se od najranije dobi u dječjoj igri potiče igranje uloga, odnosno djeca se često vole igrati „mama i tata“ ili jednostavno zamišljati da su zapravo u ulozi svojih roditelja. Ne biste vjerovali koliko vam toga djeca mogu izreći putem takvih igara te koliko su otvoreniji i iskreniji sa svojim osjećajima nego kada ih takve stvari pitate direktno.
3. Usudite se stvoriti nešto novo
Kreativnost zahtijeva rizik. Dobra vijest je da su kreativni pojedinci po svojoj prirodi dosta neustrašivi ili skloni prihvaćanju rizika. To se u teoriji prikladnije opisuje kao toleriranje rizika ili neugodne dvosmislenosti koja se javlja prilikom sudjelovanja u otvorenim problemima. Kada se nađete u moru dobrih ideja, uvijek je teško odlučiti koju ideju odabrati jer postoji stvarni rizik da ćete odabrati nešto loše. Dok ljudi razmišljaju hoće li slijediti svoje ideje ili pratiti logiku i povući se iz rizika, kreativni pojedinci su spremni istupiti i istaknuti se u masi.
Usuditi se stvoriti nešto novo znači biti spreman prihvatiti povremenu nelagodu kritičkih povratnih informacija te izdržati povremene misli „što će ljudi misliti“. Emocije koje se javljaju u tim situacijama su snažne, ali ne moraju nas kontrolirati. Kreativnost je složen proces, a to znači da se neće dogoditi preko noći nego ćete se s vremenom pronaći u situacijama koje će vam uvijek pružati mogućnost izbora kreativnosti. Na vama je hoćete li se usuditi stvoriti nešto novo i originalno ili ćete ipak odustati od rizika i ići sigurnim, ali možda manje originalnim i zabavnim stazama.
