Kako je tekao Vaš razvojni put?
Moj put stiliste započeo je u Londonu gdje sam studirala Fashion Styling na Istituto Marangoni fakultetu. Zaista sam imala privilegiju školovati se tamo, kao i biti u Londonu koji je u modnom svijetu poznat po avangardi i pomjeranju granica. To je nevjerovatno inspirativno i otvori vam um na razne načine. Isto tako, nije bilo ni jednostavno, ali svakako je bilo ogromno životno, kreativno i poslovno iskustvo. Po završetku studija, vraćam se u Sarajevo, ne svojom željom, već silom prilika. Potom sam radila kao freelance stilista za razne klijente, te kao modna novinarka na portalima i televiziji. Nakon toga, otvaram kreativnu agenciju sa prijateljicom gdje smo bili fokusirani na unutarnji dizajn i modu, a sada se opet bavim stilizmom samostalno, kako za brendove ili dizajnere, tako i za privatne klijente.
Šta za Vas lično predstavlja stil?
Stil je igra, predivan medij za upoznavanje i izražavanje sebe, svog tijela i vlastite kreativnost. Također, moćan vid komunikacije sa svojom okolinom.
Koje su najčešće greške u razvijanju stila?
Mislim da su greške ili bolje rečeno eksperimentisanja neizbježna za razvijanje vlastitog stila i upoznavanje tijela. Pogotovo govoreći iz neke ženske perspektive gdje se tijelo mijenja, ukusi se mjenjanju iz godine u godinu, kao i ono kako se mi unutra osjećamo i želimo to predstaviti kroz stil. Nekada to zaista zna biti teško. Često se sebi smijem baš u tim nekim međufazama, gdje odjednom nisam sebi ja više ja, osjetim promjenu i jednostavno sve iz ormara “nije više ja”. Greška je dati ili bacati sve te stvari, jer se to često ciklično vrati i više puta sam zažalila što sam se riješila određenih komada.
Također, mislim da je razvijanje vlastitog stila više od slijepog praćenja trendova. Trendove treba prilagoditi sebi, a ne obratno. Po meni, najbitnije je naći i shvatiti koje su to “naše” boje i oblici, odnosno oblačiti ono tijelo koje imamo i istaći ono najbolje na njemu te se onda igrati sa tim. Upravo na tome radim sa svojim klijentima i predivno je posmatrati i biti dio nečije transformacije i novog sjaja koji pronađe u sebi. Također, mislim da treba uložiti u osnovne i bezvremenske komade.
Šta je Vaš izvor inspiracije?
Život, ljudi, priroda, more, filmovi, serije i naravno sve što se dešava u modnoj industriji. Po najviše od svega me inspiriše moć ljudske transformacije, gdje mislim i na unutarnju i na vanjsku inspiraciju.
Kako moda “gleda” na Balkan?
Smatram da je naše kulturno naslijeđe često inspiracija i mislim da su naši talenti i više nego dobrodošli. Isto tako, samo balkansko tržište još uvijek nije dovoljno razvijeno i nestabilno je da bi došli svi veliki modni brendovi. Ja se iskreno nadam nekom Vogue Balkan izdanju, ali bez velikih očekivanja.
Je li brza moda nametnula određenu vrstu pritiska dizajnerima da stalno predstavljaju nešto novo, čak i izvan sezone?
Apsolutno, modna industrija je postala nehumana i o tome se već dosta govori globalno. Kako zbog pritiska na dizajnere, tako i zbog zagađivanja okoline i jeftine radne snage. Mnogi dizajneri su napustili pozicije glavnih dizajnera velikih modnih kuća zbog tog istog pritiska. Sada je veliki akcenat na održivosti, eko proizvodnji i transparentnom lancu nabavke. Da se ne zavaravamo, trebaće dosta vremena da se velike promjene i rezultati naprave, ali bitno je da su koraci u pravom pravcu napravljeni ili barem postoji pomak u tom smjeru.
Koja je najvažnija lekcija koju ste naučili i koju biste podijelili s mladim, budućim stilistima/stilisticama?
Igrajte se, radite, griješite, sarađujte, obavezno uradite poslove koji su izvan vaše zone komfora ili čak onoga što vam se sviđa. Bitno je okušati se i u radu sa klijentima – to mogu biti i brendovi i privatni klijenti, kao i dati mašti na volju u nekim “ludim” editorijalima. Što više radite i griješite, budite dio seta da vidite kako to zaista izgleda, asistirajte volonterski radi iskustva kako bi naučili o svjetlu, o materijalima, o radu sa modelima i “kupili folove”.
